Endometrioza

Endometrioza je prisustnost tkiva sluznice maternice (endometrija) izvan šupljine (kavuma) maternice što onda nazivamo endometriotičnim implantatima. Najčešće mjesto implantacije su jajnici, jajovodi, rodnica, vrat maternice, sakrouterini ligamenti, debelo crijevo, mokraćni mjehur, ureteri, te zdjelični peritoneum. No, opisani su i slučajevi endometrioze u ožiljcima rezova trbušne stijenke nakon operativnih zahvata, plućima, ošitu, bubregu, slezeni i žučnjaku. Adenomiozom nazivamo prisustnost endometrioze u mišićnom sloju maternice (miometriju).

Uzrok endometrioze je i dalje većinom nepoznat, a neke od teorija uključuju retrogradne (kroz jajovode u trbušnu šupljinu) menstruacije, imunološku disfunkciju, metaplaziju, genetske faktore kao i kombinaciju svega navedenog.

Rizični faktori za razvoj endometrioze su: prisutnost u obitelji, rana menarha, kratki menstrualni ciklusi sa produženim i obilnim krvarenjima, nuliparitet i malformacije uterusa i jajovoda.

Zastupljenost endometrioze u općoj populaciji je otprilike 6-10%.

Tkivo endometrioze ciklički reagira na ženske hormone (estrogen i progesteron) kao i sluznica maternice, što u konačnici dovodi do upalnog odgovora organizma sa stvaranjem priraslica koje onda mijenjaju normalne anatomske odnose i dovode do karakterističnih simptoma. U najtežem stadiju formira se slika tzv. “frozen pelvis” ili “zamrznute zdjelice”.

Simptomi ovise o lokalizaciji, no trećina žena sa endometriozom je bez simptoma (asimptomatska). Najčešći simptomi su bolne menstruacije (dismenoreja), obilno i nepravilno krvarenje iz maternice, akutna i kronična bol u zdjelici, bol u donjem dijelu trbuha i leđa, bolni odnosi (dispareunija), bolno pražnjenje crijeva često udruženo sa ciklusima proljeva i opstipacije, napuhnutost praćena mučninom i povraćanjem, bol u preponi i bolno mokrenje.

Otprilike 30-40% žena sa endometriozom je smanjene plodnosti, a endometrioza je uzrok neplodnosti u 15% žena, što je pojedinačno najčešći uzrok neplodnosti.

Dijagnozu endometrioze postavljamo na osnovu anamneze (ciklička akutna ili kronična bolnost), kliničkog pregleda i dodatnih slikovnih i krvnih pretraga. Kod kliničkog pregleda najčešće je smanjena mobilnost uterusa i adneksa (jajovoda i jajnika), no kako je već spomenuto oko trećine žena su asimptomatske. Ultrazvučni prikaz karakterističnih ehogenih cističnih tvorbi (endometrioma) i smanjena mobilnost organa uz anatomsku distorziju (najčešće jajnici uz stijenku maternice ili jedan uz drugi iza maternice – “kissing ovaries”) pospješuju dijagnozu.

image_1  Ultrazvučni prikaz endometrioma jajnika

Unatoč modernim ultrazvučnim aparatima sa raznim modalitetima mali difuzno rasprostranjeni endomtriotični implantati (plakovi) se mogu vizualizirati jedino magnetskom rezonancom (MRI) ili operativnim zahvatom – laparoskopijom.

endometriosis-2 Diseminirana endometrioza sa prikazom priraslica (LPSC)

perforierte_endometriosezyste LPSC prikaz perforiranog endometrioma jajnika sa karakterističnim “čokoladnim sadržajem”

U dijagnostičkom hodogramu korisno je i određivanje tumorskog biljega CA-125 koji je obično blaže povišen iako ga je bolje koristiti za praćenje nakon operativnih zahvata obzirom na njegovu nisku senzitivnost i specifičnost u dijagnostici endometrioze.

Iako u trećine žena sa endometriozom dolazi do spontanog izliječenja (bez aktivnog liječenja) općenito je endometrioza progredirajuća kronična bolest koja nerijetko može izazvati i akutna kirurška stanja (pucanje cisti, opstrukcija organa).

Liječenje endometrioze može biti medikamentozno – lijekovima i kirurški (operativno).

Od lijekova se koriste agonisti gonadotropin-otpuštajućeg hormona (GnRH, npr. goserelin), progestini (npr. dienogest), oralni hormonski kontraceptivi i androgeni koji svaki na svoj način utječu na normalno cikličko stvaranje ženskih hormona. Također u novije vrijeme se počinju koristiti i inhibitori aromataze (npr. letrozol). Uspješnost terapije lijekovima je do 95%, ali zbog ranije spomenutog nije korisna u liječenju endometriozom uzrokovane neplodnosti.

Kod operativnih zahvata najčešće se izvodi konzervativna laparoskopija sa ekstirpacijom endometrioma jajnika i elektrokauterizacijom (destrukcijom) manjih endometriotičnih implantata (plakova) uz razriješenje priraslica u cilju postizanja optimalnih anatomskih odnosa u zdjelištu i abdomenu. Kod uznapredovalih stadija potrebno je učiniti radikalnije zahvate – odstranjene maternice, jajovoda i jajnika često laparotomijom (klasičnim rezom na trbuhu).

Nakon operativnih zahvata, često se određeno vrijeme daju gore spomenuti lijekovi u cilju minimaliziranja povratka bolesti. Nažalost, stopa recidiva bolesti nakon 5 godina je oko 50%.

endometriosis-29529
Radno vrijeme

Ponedjeljak - Subota: po dogovoru

Kontakt

Pavla Hatza 8, 10000 Zagreb

Mob: +385 (91) 951-97-98
Tel: +385 (1) 660-91-35
Email: poliklinika.veritas@gmail.com